Specifičnost položaja Crne Gore, sa aspekta vremenskih i klimatskih prilika, proizilazi iz činjenice da se ona nalazi u zoni izražene termičke asimetrije, izmedju hladne sjeverne Evrope i veoma tople sjeverne Afrike. Upravo iznad Crne Gore vrši se intenzivna razmjena, toplih vazdušnih masa koje idu ka sjeveru i hladnih koje sa sjevera idu ka jugu. Veoma često iznad Crne Gore dolazi do sudaranja i miješanja vazdušnih masa sa ekstremno različitim fizičko-meteorološkim osobinama.
Na vrijeme i klimu u Crnoj Gori velikog uticaja imaju orografija, planine i doline, njihova orijentacija, blizina mora i meridionalno pružanje Jadranskog mora, blizina velike vodene površine kao što je Sredozemno more i blizina velike kopnene površine u smjeru sjevera.
Položaj Evrope i Crne Gore je takav da veliki akcioni sistemi kao što su Đenovski ciklon, Jadranski ciklon, Islandska depresija, Crnomorska depresija, Azorski anticiklon, Sibirski anticiklon, Centralno-evropski anticiklon, hladni frontalni sistem sa sjevera-Arktički hladan front i topli-tropski front sa juga snažno utiču na vremenske prilike i klimu.
Dominantni klimatski tipovi su:
• maritimni tip
• kontinentalni tip
• planinski tip
U kontinentalnim i planinskim oblastima osnovni klimatski tipovi su medjusobno modifikovani i veoma često isprepleteni na jednom prostoru, stvarajući i odredjene podtipove klime unutar primarnog klimata. Tako, maritimni tip klime zadire duboko u koninentalni dio vršeći modifikaciju klasičnog kontinentalnog i planinskog klimata koji vlada u tim oblastima. Dakle, kao posljedica modifikacije, možemo imati kontinentalni tip klime modifikovan planinskim tipom ili kontinentalni tip modifikovan maritimnim tipom, pa čak i planinski tip klime modifikovan maritimnim tipom.
Na teritoriji Crne Gore se mogu izdvojiti šest klimatskih regija sa prepoznatiljvim klimatima, ali ne i sa jasno definisanim granicama.
Osnovne klimatske regije sa prepoznatljivim klimatima su:
• Primorje - karakterišu duga i topla ljeta i blage zime sa velikim količinama padavina
• Zetsko-bjelopavlićka ravnica - duga, topla i suva ljeta sa visokim temperaturama i toplim noćima, blage zime sa velikim količinama padavina i nižim temperaturama od primorske oblasti
• Planinsko zaledje Jadrana – oblast sa najvećom količinom padavina u Evropi je planinski predio iznad Kotorskog zaliva (Krivošije). U toj oblasti, na strmim padinama Orjena u mjestu Crkvice (940mnm ) godišnje prosječno padne oko 5000 mm (što predstavlja evropski maksimum padavina), a u rekordnim godinama blizu 7000 mm, sa izraženim padavinama orografskog karaktera.
• Kontinentnalni dio sjevera države nadmorske visine u prosjeku do približno 700 m - oblasti sa najmanjom godišnjom količinom padavina koja je ravnomjerno raspoređena u toku godine
• Koninentalni predjeli nadmorske visine oko 1000 m - u planinskim oblastima na sjeveru Republike ljeta su kratka i vlažna, a zime duge i oštre, sa čestim mrazevima i niskim temperaturama, koje naglo opadaju sa visinom.
• Planinski predjeli nadmorske visine iznad 1500 m - sniježno šumska klima sa dugim hladnim zimama i oblastima gdje se sniježni pokrivač zadržava tokom cijele godine.
Dominantni vjetrovi u Crnoj Gori su sjever-sjeveroistočni i južni. Od lokalnih vjetrova najpoznatiji su bura na Primorju, a u letnjem periodu vjetar s mora (danju) i vjetar s kopna (noću) kao dnevni periodični vjetrovi.
Izaberite grad kako biste dobili godišnji prosjek, a potom mjesec za prikaz srednjih vrijednosti u periodu 1961-90.
Pojednostavljene definicije parametara bazirane su na opisu iz rječnika Američkog meteorološkog društva (Glossary of Weather and Climate)
Horizontalna vidljivost (km) - Maksimalna daljina do koje posmatrac moze razaznati oblike u svom vidnom polju
Oblačnost (u osminama ili desetinama) - Dio (frakcija, parče) neba zaklonjen oblacima kada se posmatra s odredjene lokacije
Pritisak (mb ili hPa) - Sila po jedinici površine kojom djeluje težina atmosfere
Količina padavina (mm) - Količina padavina svih formi vodenih čestica u određenom vremenskom periodu (dnevna količina padavina, nedjeljna, mjesečna, godišnja…) mjerena u milimetrima
Temperatura vazduha (oC) - Mjera prosječne kinetičke energije gasova koji čine vazduh.
Trajanje sijanja sunca (h) - Dužina trajanja direktnog sunčevog zračenja na horizontalnu površinu
Srednja minimalna temperatura (oC) - Srednja najniža dnevna temperatura u zadatom periodu
Srednja maksimalna temperatura (oC) - Srednja najviša dnevna temperatura u zadatom periodu
Napon vodene pare (mb) - Pritisak vodene pare u ukupnom vazdušnom pritisku
Broj dana sa padavinama - Ukupan broj dana u zadatom periodu sa padavinama (kiša, snijeg, grad) jednakim ili većim od 0.1 mm dnevno
Broj ljetnjih dana - Broj dana sa maksimalnom dnevnom temperaturom jednakom ili iznad 25oC
Broj topskih dana - Broj dana sa maksimalnom dnevnom temperaturom jednakom ili znad 30oC
Broj tropskih noći - Broj dana sa minimalnom dnevnom temperaturom jednakom ili znad 20oC
Broj mraznih dana - Broj dana sa minimalnom dnevnom temperaturom jednakom ili nižom od 0oC
Broj ledenih dana - Broj dana sa maksimalnom dnevnom temperaturom jednakom ili nižom od 0oC
Štabna vježba projekta BALANCE održana je 15-16. juna 2022. godine u Kumboru, Herceg Novi. Predstavnici tri lokalne opštine, Herceg Novi, Kotor i Tivat, simulirali su odgovor na scenario imaginarnog zemljotresa, koji je pogodio Boku Kotorsku.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija, decembra 1994. proglasila je 17. jun Svjetskim danom borbe protiv dezertifikacije i suše. Ovaj datum se obilježava svake godine počev od tada, kako bi se ukazalo na sve veću opasnost od ovih pojava. Ovogodišnji Svjetski dan se obilježava pod sloganom “Rising up from drought together / Zajedno se uzdižemo iz suše”, čime se apostrofira značaj sinergetskog djelovanja svih subjekata u borbi protiv, sve izraženijih posljedica suše i degradacije zemljišta.
U organizaciji DWD – Njemačke meteorološke službe i EUMETNET-a (Evropske mreže nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi) u Karlsruhe, Njemačkoj održana je 28. skupština EUMETNET-a.